Franjo Jelušić

* 1922

  • "Mi kad smo, kad sam ja došao parvo u partizane nisam znao zašto se borim. Neki danas kažu komunist ovo, komunist ono, nismo znali što je komunista ni fašista. Dokle se to nije uhodalo, dokle se to nije ispričalo točno onako kako jest. Takve su bile to stvari. A kako ste otišli u partizane? Kako su krenuli, s kim, gdje, kada? Mi smo se dogovorili, to je bilo kad se cesta pravila, na zavoju između Kraljevice i Bakarca, onda su bili njih 5 Hreljani i nas iz Šmrike dvojica. Jedan je učio za mesara, on je bio iz Ledenica, ali je ostao u Šmiriki za uvijek. Onda smo se mi spremili, nas je došlo u logor Griški, u Grižane, u griški logor u šumi nas je došlo sedmero omladinaca. Pet ih je došlo iz Hreljina I nas je došlo dvojica iz Šmrike. Poslije je toga i više došlo i tako dalje."

  • "Ovako, što god smo više otvarali Matić poljanu, onda smo sve više išli, kako bih rekao, sve je bilo više hladno, hladnoća. Žestoka hladnoća je bila. Kad smo mi otvorili Matić poljanu, onda si imao što vidjeti. To je tuklo po nama, po nama ljudi naši, dragi, moji dragi, nismo mogli dići glavu gore. Onda smo, recimo, sagnuo si glavu da te ne tuče, u lice. Ali, mene je spasilo samo to što sam imao, recimo, čarape i imao sam donji veš od ovčje vune, što žene su znle onda plesti. Ali, to je mene spasilo, imao sam dobru kabanicu. To je bilo od bivše jugoslavenske vojske, to su nosili podoficiri. To sam uhvatio bio, ja i još jedan, i on je umro, mi dva smo imali te kabanice. To te spasi, ne. Te kabanice, kaputi, su imali otvoreno da možeš ruke staviti unutra i izvaditi van. Ako ti treba oružje, ako dođeš do zla. Kad netko kaže, puno ih je koji su rekli da se pomagalo ljudima, nitko živ nije mogao pomoći nikome. Onaj koji je bio, recimo, u koloni, on je jednostavno, iz te kolone, kad već nije mogao dalje, legao, izašao van i legao na onaj snijeg i tako je ostao. Tako je tih 26-orica ostalo. Na Matić poljani. Oni su bili možda i slabije, slabije odjeveni. I tako vam je to bilo, vidite."

  • "A mi smo se više borili za oružje nego za hranu, mi kad smo na Bosiljevo napali, zauzeli Bosiljevo, mi smo... organizirali svu, recimo... zapregu konja, volova, sve, da uzmemo i oružje i hranu. Držali smo to koliko se sve izvozilo u naše zemunice. I poslije, iz tih zemunica, ako je bilo potrebno, onda se to izvadilo. To su bili ljudi određeni koji su čuvali te zemunice. I tako je to bilo. A kako ste i koliko dugo uspjeli držati Bosiljevo? Bosiljevo, dokle su sve ispeljali van. Mi smo sve naokolo bili da ne dođe neprijatelj i onda smo ga napustili. A, dva dana, u dva dana se to sve otpeljalo. Ljudi nisu tako rado išli, oni sa zapregama, ali su morali. To je bilo određeno mjesto gdje se ta hrana i oružje otpeljalo. Mi nismo s tim imali posla, imali su posla odbori, civilna vlast je s tim imala posla. Jedino, mi smo branili da se to sredi sve. I uredi i onda idemo dalje. Tako je to bilo, vidite.."

  • Full recordings
Full recordings are available only for logged users.

Kako sam preživio Matić poljanu

Franjo Jelušić 2022
Franjo Jelušić 2022
photo: Dominik Janovský

Franjo Jelušić rođen je 29. 12. 1922. godine u selu Šmrika, nedaleko od Rijeke. U mladosti je bio nogometaš, a nakon toga se posvetio stočarstvu i poljoprivredi. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Jelušić se pridružio partizanima i sudjelovao u borbama protiv njemačkih i talijanskih okupatora. Franjo Jelušić je bio jedan od partizana koji je preživio bitku na Matić poljani, jednoj od najkrvavijih bitaka u borbi protiv okupatora u Hrvatskoj. U toj bitci su partizani bili potpuno okruženi i napadnuti sa svih strana, a uspjeli su se probiti kroz neprijateljske linije i izbjeći zarobljeništvo. Jelušić je u toj bitki teško ranjen, ali je uspio preživjeti. Nakon rata, Jelušić se vratio u Šmriku i posvetio se poljoprivredi i stočarstvu te je radio kao navigator na brodovima Jugolinije. Iako je u mirovini već dugi niz godina, i dalje je aktivan i radi na svom gospodarstvu. U ožujku 2019. godine, Jelušić je proslavio svoj 100. rođendan u krugu obitelji i prijatelja. Jelušić je poznat kao iznimno snažna i izdržljiva osoba, što mu je vjerojatno pomoglo da preživi bitku na Matić poljani i doživi visoku starost. On je simbol snage, izdržljivosti i otpornosti, a njegova priča je inspiracija mnogima. Barba Franjo Jelušić je u svojoj dugoj i bogatoj životnoj priči doživio mnoge izazove i prepreke, ali ih je uspješno svladao zahvaljujući svojoj snazi i hrabrosti. Njegova priča je podsjetnik da je moguće preživjeti i izdržati teške trenutke, te da je važno nikada ne odustajati i uvijek se boriti za ono što je važno.